Peterokatnu uredsku zgradu „Državnog osiguravajućeg zavoda, Direkcije za NR Hrvatsku“ projektirali su i ostvarili arhitekti Marijan Haberle i Miroslav Kos od 1960. do 1962. godine. Od projekta koji je uključivao višenamjensku građevinu zgrada je uslijed prenamjene naposljetku ostvarena u cijelosti kao uredska s većim brojem ostakljenih prizemnih lokala, o čemu i danas svjedoči potpuno drukčiji oblikovni tretman pri oblikovanju njezinih pročelja. Uredska se zgrada sa razvedenim krovnim sadržajima djelomice prohodne krovne terase te razigranim arhitektonskim izrazom može smatrati iznimkom među zgradama javne namjene s kraja pedesetih i s početka šezdesetih godina prošloga stoljeća na prostoru "južno od pruge".¹ Iza ove kasnomodernističke zgrade dograđena je 2004. poslovna zgrada prema projektu Velimira Neidhardta. O njoj je Ivo Maroević napisao:［...］”Nova je zgrada pridodana sa zapadne strane, dakle na negdašnjem, manje istaknutom dijelu postojeće zgrade. Ona barata staklenom opnom, koja ima niz raznolikih dodataka i koja se veže uz temeljnu zgradu velikom stožastom konstrukcijom. Ova pak prekriva gotovo polovinu izvornog zapadnog pročelja. Dogradnjom nove zgrade iznevjerena je temeljna prostorna kvaliteta Haberleove zgrade. Umjesto negdašnje, slobodnostojeće zgrade, dobili smo dvostruku zgradu, gdje se nova prislanja uza staru zgradu; dobili smo zgrade blizance, koje slobodno stoje u prostoru. Promijenio se volumen, zakriven je veliki dio zapadnog pročelja stare zgrade i ona je time izgubila neke od svojih temeljnih vrijednosti. Treba se zapitati, zašto ju je trebalo tako pomno restaurirati, ako smo joj dopustili prigradnju. Nije li time izgubila veći dio svojih spomeničkih svojstava?² Izvor: ¹Galerija nepokretnih kulturnih dobara Grada Zagreba; ²Ivo Maroević -2
