Povijesna cjelina Paromlina u Koturaškoj 1 sagrađena je u dugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća. Prva zgrada zagrebačkog »parnog i umjetnog mlina« sagrađena je 1863. prema projektu graditelja Janka Jambrišaka. Današnje zgrade sagrađene su na tome mjestu 1906./1908. prema projektu arhitektonskog biroa Hönigsberg & Deutsch, nakon katastrofalnog požara u kojem je 1906. potpuno uništena stara zgrada mlina. Armiranobetonski silos sagrađen je 1908. (projekt i izvedba građevnog poduzetništva ing. Josip Dubský i drug).［...］”Građevine proizvodnog sklopa oblikovane su utilitarno-racionalističkim formalnim govorom, isprva s osloncem na protoindustijsku arhitektoniku klasicističke stilizacije (projekti ateliera Honigsberg & Deutsch, graditelj Ivan Štefan), a potom u duhu postsecesijskog modernizma (projekti ateliera Kalda i Štefan). Zgrada ravnateljstva, jedini očuvani objekt prvog Paromlina (projekt Janka Jambrišaka, 1880., pregradnja i preoblikovanje Gjuro Carnelutti, 1895/1900), nosi značajke reprezentativnog visokog historicizma. Tvornički dimnjak (projekt tvrtke H. R. Heinicke, 1916), atraktivni je kompozicijski akcent paromlinskog sklopa.”¹ Na sjevernom rubu kompleksa sagrađena je 1921. stambena jednokatnica, s mansardnim stanovima prema nacrtima arhitekta Janka Holjca. Kompleks je napušten od 1988. kada je stradao u velikom požaru. Zbog dugogodišnje nebrige i neprovođenja sanacije objekata u dva navrata 2013. došlo je do urušavanja južnog zida glavne zgrade Paromlina i većeg dijela sjevernog i zapadnog zida, a 2014. je izvršen kulturocid, kada je po nalogu Ureda Grada Zagreba do temelja srušen dio tih urušenih zidova. Još od početka 80-tih godina prošlog stoljeća razmišljalo se o prenamjeni Paromlina. Novim ambicioznim projektom (Gradska knjižnica Grada Zagreba – Paromlin) planiran je potpuno novi blok u kojem bi se optimalnom obnovom preostala povijesna građevna struktura i dijelovi postrojenja očuvali kao kulturno dobro. Izvor: ¹Galerija nepokretnih kulturnih dobara Grada Zagreba
